Zašto kineski solarni paneli preplavljuju afričko tržište

Kineska solarna oprema preplavljuje afričko tržište, djelomično zbog negativnih učinaka trgovinskog rata SAD-Kine. Ovo je jedan od nekoliko čimbenika koji pomažu kontinentu da napreduje u elektrifikaciji.

 

Solarna energija se naširoko smatra idealnim rješenjem za Afriku. Sunčeve svjetlosti ima u izobilju, gospodarstva su željna pouzdanih izvora energije, a tehnologija postaje iznimno jeftina.

 

Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) iz 2024., solarna je energija jedan od najjeftinijih izvora energije na globalnoj razini, sa samo 0,044 USD (0,03 €) po kilovat-satu, jer je cijena solarnih fotonaponskih modula pala za 90% u samo 13 godina.

 

Do sada je udio Afrike u globalnom solarnom sektoru bio mali. Ukupni instalirani kapacitet kontinenta iznosi nešto više od 18 gigavata (GW), što čini samo 1% globalne solarne PV proizvodnje. To je djelomično zbog nedostatka investicijskog kapitala i postojeće mrežne infrastrukture.

Čini se da se sada situacija konačno mijenja.

 

Poplava kineskih solarnih panela

 

Analiza podataka o kineskom izvozu koju je proveo-think tank za obnovljivu energiju Ember sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu ukazuje na ogroman priljev solarne opreme u Afriku. U samo 12 mjeseci Kina je na kontinent izvezla solarne panele ukupnog kapaciteta 15 GW.

 

"Čini se da su svi vrlo optimistični u pogledu solarne energije u Africi", rekao je za DW John van Zuylen, glavni izvršni direktor sve-afričke lobističke skupine Africa Solar Industry Association (AFSIA).

 

Na temelju povijesnih podataka o izvozu, AFSIA procjenjuje ukupni instalirani solarni kapacitet Afrike od 2000. na oko 75 GW, što je znatno više od brojke IRENA-e. Prema van Zuylenu, mnoge male-i aplikacije izvan-mreže rijetko se pojavljuju u službenim statistikama.

 

"Ali čak i ako uzmete brojku od 75 GW, 75 GW tijekom 25 godina u usporedbi s 15 GW u samo 12 mjeseci daje vam osjećaj trenutnog zamaha u Africi."

 

Značajan dio toga (oko 3 GW) dolazi iz velikog projekta u Alžiru. Ali van Zuylen kaže da nekoliko zemalja sub-saharske Afrike također napreduje, uključujući Zambiju, Ruandu, Senegal, Côte d'Ivoire i Nigeriju.

 

"Nigerija vrlo snažno raste. I mislim da Nigerija ima priliku vrlo brzo postati solarno tržište broj jedan u Africi, pretekavši Južnoafričku Republiku, jer Nigerija godinama koristi dizel - subvencionirane i umjetno niske cijene dizela", rekao je van Zuylen. Za mnoge Nigerijce solarna energija sada je najjeftinija opcija, prema izvršnom direktoru AFSIA-e.

 

Nove zemlje ulaze na solarno tržište. Na primjer, Liberija nastoji diverzificirati svoju mješavinu čiste energije, koja se uvelike oslanja na hidroenergiju. Na marginama konferencije o klimi COP30 u Brazilu, Emmanuel K. Urey Yarkpawolo, izvršni direktor Liberijske agencije za zaštitu okoliša, rekao je da je prvi solarni park u zemlji pri kraju.

 

"Imamo oko 20 megavata solarne energije koja će biti spojena na mrežu do kraja ove godine, možda početkom sljedeće godine. Napredak je vrlo brz, a u planu je još mnogo projekata", rekao je Yarkpawolo za DW.

 

U Nigeru je solarna energija procvjetala otkako je susjedna Nigerija obustavila opskrbu energijom zbog sankcija ECOWAS-a.

 

Je li to samo američki-kineski trgovinski rat?

 

Iza toga stoji više čimbenika, kaže van Zuylen, dok neki komentatori vjeruju da je kineski izvozni bum barem djelomično rezultat zastoja u carinama SAD-Kine. Američka administracija Donalda Trumpa čak je u jednom trenutku zaprijetila carinama do 3521% na solarne ploče iz jugoistočne Azije.

 

"Kad je počeo trgovinski rat, cijena opreme je pala. Kineski proizvođači su žurili s rasterećenjem", rekao je za DW Farwinn Nyakudyara, direktor zimbabveanskog PFN Solar Systemsa. "Rekao bih da je to bilo pozitivno za nas. Kinezi nisu imali druge mogućnosti nego da se dobro ponašaju prema nama jer su znali da ako opet budu loše postupali s nama, više nećemo kupovati od njih."

 

Instalateri solarne energije u Zimbabveu također su osjetili utjecaj trgovinskog rata SAD-Kine na cijene. Prema podacima Svjetske banke za 2023., 565 milijuna ljudi u pod-saharskoj Africi još uvijek nema pristup električnoj energiji. Kenijski ekonomist James Shikwati kaže da je uvezena tehnologija očajnički potrebna.

 

"Bilo da dolazi iz Kine, SAD-a ili Europe, mislim da bi Afrikanci rekli, ovo je sjajno. Tako da neizravno mislim da je tarifni rat stvorio mogućnosti Afrikancima za pristup jeftinoj energiji", rekao je Shikwati za DW.

 

Indija je također dobavljač solarne opreme za Afriku, ali uvoznici preferiraju Kinu zbog nižih cijena.

 

Nyakudyara vjeruje da se kineski dobavljači već prilagođavaju novoj tržišnoj stvarnosti i kontroliraju proizvodnju kako bi održali profitabilnost.

 

"Trenutno postoji ozbiljna nestašica, posebno solarnih panela i litijevih baterija. Mnogi distributeri i uvoznici kažu da sada nemaju panele. Pretovar je trajao samo kratko vrijeme, ali sada postoji ozbiljna nestašica", rekao je Nyakudyara.

 

Skladištenje i neto mjerenje čine solarnu energiju isplativijom

 

Litijske baterije postale su pristupačne i korisnicima u kućanstvima i operaterima-komunalnih vaga. Zahvaljujući rješenjima za pohranu baterija, solarna energija može se pohraniti za korištenje tijekom večernjih vršnih sati.

 

Neto mjerenje - gdje kućanstva s krovnim solarnim pločama vraćaju neiskorišteni višak energije natrag u mrežu u zamjenu za kredite za račune - također se isplati.

 

To može peterostruko povećati profitabilnost, kaže izvršni direktor AFSIA-e van Zuylen. "Ako trebate potrošiti solarnu energiju odmah kada se proizvede, tada obično možete pokriti samo oko 20% svoje ukupne potrošnje. Ali ako imate sustav neto mjerenja, tada odjednom možete instalirati dovoljno solarnih panela da zadovoljite 100% svojih potreba za potrošnjom."

 

Zemlje poput Kenije, Namibije i Zimbabvea već su implementirale ovaj sustav, odavno uspostavljen u mnogim europskim zemljama.

 

Kontejneri za pohranu zelene energije poput ovih, proizvedeni u Njemačkoj, također postaju jeftiniji.